Druga fundacija

27/08/2026

Dok se još uvijek sliježu dojmovi o odluci Vrhovnog suda i o tome što ona znači za korisnike kredita, mi radimo ono što radimo od početka - tiho i ustrajno.

Naši se sporovi rješavaju, a klijentima isplaćujemo obeštećenje čim postupak pravomoćno završi. Istodobno i dalje preuzimamo nove predmete, uključujući i one za koje mnogi misle da su izgubljeni; kredite koji su konvertirani, davno otplaćeni ili zahvaćeni zastarom. Paralelno otvaramo i nove pravne osnove za obeštećenje, jer smatramo da priznati tek dio prava nije isto što i priznati pravo u cijelosti.

Pozivamo i one koji već vode svoj postupak, uz vlastitog odvjetnika, da nam se slobodno jave. Moguće je da za vaš slučaj imamo nešto što nadilazi ono što se trenutačno traži u vašoj parnici; dodatnu pravnu osnovu ili pristup koji vaš postupak ne obuhvaća. Provjera je besplatna i ni na što vas ne obvezuje.

Ne obećavamo brzinu koju sporost sudova ionako ne dopušta. Obećavamo da teret, trošak i rizik nosimo mi, a ne vi.

https://drugafundacija.hr

17/08/2026

"Kad je već bila izgubljena svaka nada, pojavila se Druga fundacija." - poruka koju smo dobili od jednog od stotina naših klijenata kojima smo osigurali obeštećenje.

Pročitali smo što nam ljudi pišu nakon što im isplatimo obeštećenje od banke. I gotovo svi kažu istu stvar:
💬 Osjećao sam se nemoćno pred bankom - dok se niste pojavili vi.
💬 Sve je bilo transparentno i jednostavno, nisam morao ništa.
💬 Da nije bilo vas, odustala bih.

To je ono što radimo. Preuzmemo teret, trošak i rizik, a vi na kraju dobijete novac koji vam banka godinama nije htjela vratiti.

Kod nas nema sitnih slova i nema praznih obećanja. Svako svjedočenje na našoj stranici objavljeno je tek nakon što je novac stvarno isplaćen na račun klijenta.

Vrhovni sud priznao vam je samo dio prava? Borba se nastavlja i spremni smo je voditi umjesto vas.

📞 Nazovite: +385 97 757 7086
👉 drugafundacija.hr

Podijelite s nekim tko još plaća bankama više nego što bi trebao.

https://drugafundacija.hr/wpt-testimonial-category/pohvale-klijenata/

Stotine naših klijenata već su dobile obeštećenje koje su im banke godinama uskraćivale i mnogi su nam htjeli reći kako je to izgledalo. Ovdje donosimo njihova iskustva: priče ljudi koji su nam povjerili svoj predmet i dočekali stvarnu isplatu preplaćenih iznosa po kreditima i leasinzima u ...

27/07/2026

I pravo ponekad ide na godišnji odmor. Samo ne predugo.

Druga fundacija do 16. kolovoza neće biti prisutna u uredu niti će odgovarati na e-mailove. Naše osnovne funkcije vezane uz sudske predmete nastavljaju raditi, a mi ćemo nakon mnogo pročitanih presuda, financijskih izvještaja i ponekog apsurdnog pravnog stajališta nakratko zamijeniti Zakon o obveznim odnosima pogledom na more.

U ponedjeljak, 17. kolovoza, vraćamo se odmorniji i jednako tvrdoglavi kao i prije.

Jer neke stvari mogu pričekati dva tjedna. Borba za potpunu restituciju nije jedna od njih. Ona se samo nakratko odmara zajedno s nama.

08/07/2026

Iako je naš Marko Rakar u gostovanju na N1 televiziji govorio o više tema, najveći dio razgovora se odnosi na odluku VSRH i situacije u kojoj su se našli potrošači koji su tužili banke, ali i na neke nove europske sudske odluke koje imaju konsekvence i na domaću situaciju (pa i odluku proširenog vijeća VSRH-a).

Komunikacijski savjetnik i informatički stručnjak Marko Rakar bio je gost Novog dana kod Tihomira Ladišića gdje je komentirao novi zakon o potrošačkim kreditima

06/07/2026

On 1 July 2026, Addiko disclosed via ad-hoc release that it will recognise an additional €33.1-48.8 million in provisions in its H1 2026 financial statements due to recent Supreme Court judgments in Croatia and Slovenia.

Just weeks ago, Addiko's own reports showed:

📌 CHF litigation exposure: €184.4 million
📌 Provisions recorded: €47.4 million
📌 The gap we highlighted: ~€137 million

Now the gap is finally being closed. And this is just the beginning.
Other banks with similar exposures (PBZ, Erste, RBA, ZABA...) can be expected to do the same within weeks.

🎯 Why now? Because once the discrepancy was exposed publicly, it became impossible to ignore.
✅ We identified the issue.
✅ We quantified the gap.
✅ We explained the regulatory and accounting consequences.
✅ We warned about the risks of regulatory forbearance.
✅ The market responded.

👉 Transparency works. Accountability follows.

This is not just an accounting adjustment. This is a market re-rating triggered by truth, data, and persistence.

03/07/2026

Neke presude mijenjaju samo jedan predmet. Neke mijenjaju pravila igre.

Odluka Suda Europske unije donesena prošlog tjedna jedna je od onih čije će se stvarne posljedice tek početi osjećati.

Ova presuda je iznimno važna za hrvatske potrošače.

29/06/2026

Jedno od najčešćih mjesta gdje se pojavljuje problematika razlike motivacije vlasnika-izvršitelja je odvjetništvo i pravno zastupanje. Odvjetništvo je školski primjer jer se na razliku interesa nadovezuje i informacijska asimetrija: klijent (principal) plaća odvjetnika (agenta) baš zato što sam ne razumije pravo, pa ne može ocijeniti je li gomila radnji koje mu se fakturiraju bila nužna ili je posluživala odvjetnikov račun. Onaj tko zna manje plaća, a onaj tko zna više odlučuje koliko će se posla naplatiti i upravo u tom procjepu znanja i motiva živi cijeli problem. Motivacija klijenta (neovisno o tome jeste li banka ili potrošač, u slučajevima CHF-a) je dobiti sudski spor, no motivacija odvjetnika (zaboravimo na trenutak deklarativne etičko-moralne zahtjeve te profesije) je kreiranje što više radnji za koje je moguće izdati račun.

Napisao sam tekst o principal-agent problemu (na primjeru CHF situacije u HR). To je iznimno bitno načelo koje vodi motivaciju stranaka u mnogobrojnim ekonomskim odnosima i dobro je da budete toga svjesni jer ste s tim problemom okruženi svaki dan. Dobro je prepoznati te situacije i podesiti interese, motivacije i očekivanja sukladno tome.

https://mrak.org/2026/06/29/ekonomski-interesi-odvjetnika-u-odnosu-na-klijenta/

22/06/2026

A sada o onome o čemu se gotovo ne govori, a što će obilježiti sljedećih nekoliko godina. Redoviti put za svakoga tko je nezadovoljan ovakvom odlukom vodi kroz tri instance: revizija pred Vrhovnim sudom, zatim Ustavni sud, pa po potrebi Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu. Realna procjena trajanja: optimistično pet do sedam godina, pesimistično desetljeće i više.

Sada uđimo u brojke, jer one su nemilosrdne. Ukupni godišnji kapacitet Vrhovnog suda iznosi otprilike 5.500 odluka godišnje, i to za sve predmete iz svih grana prava koje taj sud rješava. Procjenjuje se da na sudovima stoji najmanje tridesetak tisuća predmeta vezanih uz konvertirane CHF kredite. Jednostavna aritmetika: kada bi Vrhovni sud prestao raditi sve drugo i bavio se isključivo CHF predmetima, bilo bi mu potrebno otprilike šest godina samo da ih sve obradi. A Vrhovni sud, naravno, ima i svoj redoviti teret, pa je realnost znatno gora. Trošak obrade ovih u biti nepotrebnih predmeta, samo pred VSRH iznosi oko 30 milijuna EUR koji u cijelosti padaju na državni proračun.

Zaključak je neizbježan: ovakva odluka proizvodi zagušenje. Umjesto da spor zatvori, ona ga otvara unatrag - tjera desetke tisuća ljudi natrag u red, na put koji traje godinama, i usput dramatično usporava pristup pravdi za sve, uključujući i one čiji predmeti nemaju veze s CHF kreditima. To nije nuspojava o kojoj se nije razmišljalo; to je predvidiva i izravna posljedica izvjesno pogrešne odluke koja se ionako protivi prevladavajućoj postojećoj sudskoj praksi.

https://mrak.org/2026/06/22/konverzija-nije-obestecenje-pogresna-odluka-i-ono-sto-neizbjezno-slijedi/

19/06/2026

Mala reakcija i korekcija teksta iz Jutarnjeg na temu jučerašnje objave o odluci VSRH.

Gojko Drljača je napisao tekst baziran na mom jučerašnjem statusu.
Za početak, uopće ne bih svoj status nazvao "žestokom reakcijom", rijetki su ti koji su mene vidjeli kada žestoko reagiram. Druga fundacija je kako god okrenuli stakeholder kao pojedinačno uvjerljivo najveći zaštitnik potrošačkih potraživanjai i borimo se za interese naših klijenata u više tisuća sporova i nekako mi je bilo prirodno da napravim kratki osvrt na odluku (koju smo ionako očekivali, o ovom konkretnom ishodu se po hodnicima razgovaralo još od siječnja-veljače, a on sam je bio poznat i izvjesan još iz vremena kada smo radili planove za Druga fundacija tijekom 2022. godine). Neki su se možda iznenadili ovom odlukom, no za nas je to samo razlika hoćemo li aktivirati scenarij A, B ili C.

Drljača piše kako „prvi put u javnoj komunikaciji Druge fundacije postoji naznaka neizvjesnosti ishoda" i da „taj obrat zaslužuje pozornost". Obrata nema. Naš cijeli poslovni model - koji isti tekst tri odlomka kasnije sasvim točno opisuje - počiva na tome da Druga fundacija preuzima sav trošak i sav rizik gubitka, a naplaćuje se isključivo ako se i kada obeštećenje naplati. Neizvjesnost ishoda, dakle, nismo prvi put priznali jučer; to je proizvod koji vrlo transparentno predstavljamo od prvog dana. Tvrtka kojoj je cijeli posao preuzeti rizik da pojedini predmet bude izgubljen tu neizvjesnost ne otkriva - njome trguje. To nije "prva pukotina u našoj komunikaciji", to je njezin temelj.

Ono što jest novo nije neizvjesnost, nego jedna odluka koju smatramo pogrešnom - donesena, uzgred, u proširenom vijeću od trinaest sudaca u kojemu su izdvojena mišljenja napisali i predsjednik vijeća i sudac izvjestitelj kojemu je njezina izrada bila povjerena. Kad autor odluke od nje javno odustane, to nije razlog za zabrinutost, nego za odlučnost. A i naš odgovor na tu presudu - Ustavni sud, po potrebi Strasbourg - najavili smo unaprijed, pa ni to teško može biti „obrat" (Jutarnji voli obrate i preokrete, o tome sam već komentirao više p**a).

Vrijedi se zadržati na najoštrijem primjeru iz teksta: dužnik koji je računao na 5.000 eura, a na kraju dobije odvjetnički račun na 6.000. Taj je scenarij stvaran - ali pogledajmo na koga pada. Pada na potrošača koji je spor vodio sam, u vlastito ime, klasičnim putem. Klijent koji je tražbinu ustupio Drugoj fundaciji takav račun dobiti ne može: mi tužimo u svoje ime, snosimo sve troškove i uzimamo svojih 25 posto samo ako se naplati. Svede li se obeštećenje na kamatu, trošak snosimo mi - klijent dobije manje, ali ne plaća ništa i ne riskira ništa. Najstrašniji primjer iz ovog teksta zapravo je, dakle, upravo onaj scenarij koji naš model skida s leđa potrošača. Pročitan do kraja i s razumijevanjem, to je argument za ustup tražbine, a ne protiv njega i vjerujem da su mnogi nakon čitanja jučerašnje odluke zadovoljni što su ugovorili upravo s nama (baš kao što i mnogi odvjetnici danas razmišljaju kako će naplatiti svoj rad od svojih klijenata).

Druga fundacija je u proteklom razdoblju "pobijedila" u više stotina predmeta (win rate nam je i dalje stabilnih 100%) a neki od njih se odnose i na konvertirane kredite. Osobe koje na jučerašnji dan nisu morale niti sekunde potrošiti na brigu o tome hoće li morati bilo što i bilo kome vraćati su samo klijenti Druge fundacije.
I sitnica koja nije sitnica: „bila je poslovni model", u prošlom vremenu. Nije bila - jest. Pred sudovima se i dalje vodi čitav niz predmeta čiji ishod tek slijedi. Ovo nije osvrt na nešto što je gotovo, nego najava nastavka.

A za kraj, jer se i to provlači između redaka: za potrošače s nekonvertiranim kreditima ova presuda ne mijenja ništa. A za one s konvertiranima - vidimo se na Ustavnom sudu i zato sam napisao poziv da nam se oštećeni i razočarani pridruže, jer u našem špilu karata ima i onih koje ne samo da nismo pokazali, nego druga strana niti ne zna da postoje.

Svi koji me poznaju znaju da sam u dobroj mjeri (pomalo i naivnoj) idealista i vjerujem u bolje i pravedno društvo. Duboko sam uvjeren da će i u ovom slučaju pravo u konačnici pobijediti, uz malo sreće odmah na Ustavnom sudu, a sasvim izvjesno na Europskim sudovima. Pravda nažalost nikada neće biti isporučena, jer pravda koja je izvršena nakon 15-20 godina jednostavno nije pravda.

‘Borba za obeštećenje produžit će se za nekoliko godina i preseliti na Ustavni sud, odnosno Europski sud za ljudska prava‘

18/06/2026

Pozivamo sve građane koji su nepravedno oštećeni ovom odlukom Vrhovnog suda, neovisno o tome da li je njihov postupak još uvijek u tijeku ili je pravomoćno dovršen i isplaćen da nam se jave kako bi udružili snage i zajednički iskoristili pravne mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju.

Odluka Vrhovnog suda o konverziji CHF kredita sukladna je dosadašnjim medijskim napisima i stoga i očekivana. Istovremeno, smatramo da je odluka pogrešna, nezakonita, očigledno protuustavna i protivna pravu EU. Odluka je razočaravajuća i nepravedna.

U sažetim crtama — prošireno vijeće VSRH odlučilo je kako oštećeni građani s konvertiranim CHF kreditima gube pravo na glavnicu obeštećenja ALI imaju pravo na zateznu kamatu obračunatu na tu „nepostojeću" glavnicu. Jedno od temeljnih pravnih načela jasno kaže kako sporedna tražbina (kamate) ne može postojati ako ne postoji glavna tražbina. Odluka VSRH također kaže kako se njihova odluka odnosi i na tražbine koje proizlaze iz promjenjive kamatne stope, kao i na tražbine koje proizlaze iz valutne klauzule IAKO je valutna klauzula proglašena ništetnom godinama nakon provedene konverzije. Pravo EU jasno propisuje kako se nije moguće odreći prava za koje ne znate da postoji.

Ovakvom odlukom VSRH borba za obeštećenje produžit će se za nekoliko godina i preseliti na Ustavni sud, odnosno Europski sud za ljudska prava.

Kao posljedica ove odluke, deseci tisuća građana čiji predmeti još nisu pravomoćno okončani ostvarit će svega jednu petinu očekivane restitucije, a građani kojima je isplaćeno na temelju presude koju banka pobija revizijom izloženi su riziku da budu prisiljeni vratiti uvjerljivu većinu isplaćenog im obeštećenja.

Druga fundacija spremna je na ovakvu odluku i iskoristit ćemo sva pravna sredstva da osiguramo svojim klijentima puno obeštećenje, uključujući ustavnu tužbu ili tužbu pred europskim sudovima.

Istovremeno, pozivamo sve građane koji su nepravedno oštećeni ovom odlukom, neovisno o tome je li njihov postupak još uvijek u tijeku ili je pravomoćno dovršen i isplaćen, da nam se jave kako bismo udružili snage i zajednički iskoristili pravne mogućnosti koje nam stoje na raspolaganju.