29/09/2023
PRELAZAK PREDUZETNIKA U DRUŠTVO S OGRANIČENOM ODGOVORNOŠĆU
Pravna regulativa
Osnovni propis u materiji kojom ćemo se baviti u predmetnom tekstu je Zakon o privrednim društvima, koji propisuje mogućnost preduzetnika da nastavi obavljanje delatnosti u formi privrednog društva (član 92), pri čemu se shodno primenjuju odredbe ovog zakona o osnivanje određene forme privrednog društva. Imajući u vidu da je najčešći oblik egzistiranja privrednih subjekata u našem pravnom sistemu- pravni oblik (forma) društva s ograničenom odgovornošću, u ovom tekstu ćemo se baviti „prelaskom“ (teorijski ispravno: nastavkom obavljanja delatnosti) preduzetnika u formu društva s ograničenom odgovornošću.
Prednosti i mane?
Osnovna prednost prelaska preduzetnika u pravnu formu društva s ograničenom odgovornošću je ograničena odgovornost za preuzimanje obaveza privrednog društva prema trećim licima u pravnom prometu. Naime, društvo s ograničenom odgovornošću (dalje u tekstu: DOO), odgovara neograničeno celokupnom svojom imovinom za sve obaveze koje preuzme u pravnom i poslovnom saobraćaju sa trećim licima. S druge strane, član društva (dosadašnji preduzetnik), ima ograničeni obim odgovornosti za obaveze DOO prema trećim licima na način da za obaveze DOO odgovara do visine vrednosti upisanog uloga u privredno društvo. Imajući u vidu činjenicu da se DOO može osnovati sa ulogom u vrednosti od samo 100,00 dinara, jasno je da osnivač i vlasnik udela u DOO ograničava od mogućnosti da njegova lična imovina bude predmet naplate dugova koje nastanu u obavljanju delatnosti DOO prema poveriocima. Ovo je opšte pravilo, od kojeg postoje određeni izuzeci propisani Zakonom o privrednim društvima i koje se odnose na institut probijanja pravne ličnosti (čl. ZPD) i pravne posledice brisanja iz registra u slučaju prinudne likvidacije čiji je pravni i faktički domašaj, imajući u vidu sam postupak dokazivanja pred sudom, važeću sudsku praksu i druge aspekte primene ovih instituta, veoma male verovatnoće. Ovim institutima pozabavićemo se drugom prilikom. S druge strane, osnovni nedostatak preduzetnika je što je obavljanje delatnosti preduzetnika direkto pogađa interese, prava i imovinu fizičkog lica- preduzetnika, u smislu da za obaveze preduzetnika odgovara fizičko lice celokupnom svojom imovinom u koju ulazi i imovina koju stiče u vezi sa obavljanjem delatnosti (čl. 85 ZPD).
Tačka spoticanja nastaje usled nerazumevanja preduzetnika koji prelazi u DOO, samog karaktera odluke o prelasku iz preduzetnika u DOO, budući da je osnovni razlog ovakvog načina odluke preduzetnika usmerena na potencijalno izbegavanje obaveza preduzetnika prema poveriocima u slučaju prelaska u DOO, što je netačno. Preduzetnik i dalje ostaje odgovoran za obaveze koje je kao preduzetnik preuzeo prema trećim licima- poveriocima. Ta njegova obaveza ne prestaje ni gašenjem preduzetničke radnje, niti prelaskom u pravnu formu društva s ograničenom odgovornošću. Posledično, poverioci mogu pokrenuti određene pravne postupke protiv fizičkog lica (doskoro preduzetnika), a kojim će fizičko lice odgovarati neograničeno celokupnom svojom imovinom za obaveze koje je, dok je bio preduzetnik, preuzeo u pravnom prometu.
Osnovni nedostatak prelaska u pravnu formu privrednog društva, jeste taj da je poslovanje u formi privrednog društva opterećeno većim pravno-finansijskim i računovodstvenim formalnostima u odnosu na poslovanje preduzetnika, zatim složenija procedura i način prestanka postojanja privrednog društva u odnosu na preduzetnika, nemogućnost stavljanja privrednog društva u „pasivni status“, kako je to inače dozvoljeno preduzetniku, poreski oblici koji terete privredno društvo su značajniji u odnosu na preduzetnika, nemogućnost korišćenja imovine privrednog društva za lične potrebe fizičkog lica koje je vlasnik udela u privrednom društvu i druge.
Kako izgleda u praksi i koja je procedura?
Potrebno je da preduzetnik donese pismeni akt- odluku o nastavku obavljanja delatnosti preduzetnika u formu društva s ograničenom odgovornošću. Zatim da pribavi poresko uverenje lokalne poreske administracije koja je nadležna prema adresi sedišta preduzetnika (npr. preduzetnik u Zrenjaninu pribavlja dokumentaciju od lokalnog poreskog organa u Zrenjaninu), kao i poresko uverenje republičkog poreskog organa u nadležnoj filijali o tome da preduzetnik nema neizmirenih obaveza po osnovu javnih prihoda. Ukoliko postoji dug po osnovu javnih prihoda, koliko god on bio minoran, preduzetnik neće moći da dobije poresko uverenje što rezultira nepotpunom dokumentacijom za podnošenje nadležnom registru privrednih subjekata. Paralelno sa pribavljanjem dokumentacije od poreskih organa, preduzetnik bi trebalo da pribavi svu ostalo dokumentaciju (registraciona prijava APR-a, odluka o nastavku obavljanja delatnosti preduzetnika u pravnu formu DOO, sastavljanje i overa osnivačkog akta društva s ograničenom odgovornošću kod nadležnog javnog beležnika i plaćanje propisane naknade za osnivanje DOO i naknade za brisanje preduzetnika iz registra i slično). Prethodno navedeno zahteva određenu efikasnost i ekspeditivnost u sačinjavanju i pribavljanju potrebne dokumentacije za registar Agencije za privredne registre, budući da rok važenja pribavljenog poreskog uverenja iznosi 5 dana od dana izdavanja, te postoji mogućnost da usled loše koordinisanosti između poreskih organa i samog preduzetnika, dođe do isteka roka važenja poreskih uverenja, koji zahteva pokretanje opisane procedure pribavljanja uverenja od početka.
Kako biste proceduru nastavka obavljanja delatnosti u formi društva s ograničenom odgovornošću obavili što tačno, ažurno, precizno i na jednostavan način, kao i saznali koji su sve budući izazovi, prava, obaveze i odgovornosti nastavljanja obavljanja delatnosti u formi društva s ograničenom odgovornošću, najbolje je da se konsultujete sa našom advokatskom kancelarijom, koja će Vam pružiti brz i kvalitetan oblik pružanja ove pravne pomoći, registracije kod APR-a i rešavanja eventualnih i ne tako retkih, spornih pravnih situacija. Budite slobodni da nam se obratite za svaki savet i pomoć.